Djelujte sada za održivo sutra - iz perspektive zemalja EU i zemalja izvan EU
Kao rezultat poticaja investitora i interesnih skupina da dobiju informacije o utjecaju poslovanja na ljude i okoliš, u kombinaciji sa rezultatima industrijskog utjecaja na promjene u okolišu, EU je uvela novi set zahtjeva za izvještavanje o nefinansijskim informacijama za velike i kotirane kompanije mijenjajući fokus izvještavnja od profitno orijentisanih ka održivo orijentisanim.
Zemlje koje nisu članice EU će biti pogođene ovom revolucijom održivosti, kao što je objašnjeno u daljnjim bilješkama.
Pariški sporazum je međunarodni ugovor usvojen 2015. godine koji ima za cilj da ograniči globalno zagrijavanje na nivo ispod 2 stepena C u poređenju sa predindustrijskim nivoom, sa težnjom da se porast temperature ograniči na 1,5 stepeni Celzijusa. Kao odgovor EU na Pariški sporazum, EU je usvojila brojne strateške ciljeve, uključujući smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. za 55% i postajanje klimatski neutralnom do 2050. godine.
Kao dio odgovora na paket Fit for 55, koji predstavlja plan EU za smanjenje emisija stakleničkih plinova u EU za najmanje 55% do 2030. godine, u odnosu na nivoe iz 1990. godine, EU je usvojila Direktivu o izvještavanju o korporativnoj održivosti (usvojena od januara 2023.), koja je stupila na snagu od januara 2024. U skladu sa CSRD, sve velike kompanije i kompanije koje kotiraju na berzi (osim mikro kompanija koje kotiraju na berzi) su obavezne da izvještavaju o društvenim i ekološkim rizicima s kojima se suočavaju i o tome kako njihove aktivnosti utiču na ljude i životnu sredinu.
Izvještavanje pokriva tri ESG komponente uključujući:
E (Environmental Impact) – izvještaj o učinku na životnu sredinu
S (Social Sustainability) – izvještaj o radnoj praksi, poštovanju ljudskih prava, angažmanu u zajednici
G (Governance) -izvještaj uključuje strukturu upravljanja sa pregledom kako održivost ulazi u proces donošenja odluka;
Prvi obavezni izveštaji u skladu sa CSRD će se primenjivati u fiskalnoj 2024. godini, a skup standarda uključujući evropske standarde izveštavanja o održivosti (ESRS) objavljeni su u decembru 2023. Propisi uvode tri mjerila za razvrstavanje u velike subjekte koji podliježu zahtjevima izvještavanja i to: više od 250 zaposlenih, više od 50 miliona EURa prometa i više od 25 miliona EURa imovine. Takođe, subjekti obaveznog izvještavanja CSRD-a su kompanije koje nisu članice EU koje ostvaruju preko 150 miliona EURa na tržištu EU. Od 2025. godine regulatori planiraju proširenje zahtjeva za izvještavanjem za dodatne kategorije kompanija i sektora.
Da ovaj fenomen koji iz temelja mijenja ekonomiju neće zaobići zemlje koje nisu članice EU, pojačano je uvođenjem Mehanizma Carbon Border Adjustment Mechanism (CBAM) , usvojenog u oktobru 2023. godine, a koji je na snazi za period od januara 2024. godine. CBAM je instrument politike koji je instaliran kako bi se riješilo pitanje curenja ugljika, gdje se proizvođači iz EU suočavaju sa većim troškovima zbog strožih klimatskih propisa u poređenju sa zemljama sa slabijim klimatskim politikama. U skladu sa CBAM-om industrije visoke emisije stakleničkih plinova uključujući: cement, željezo i čelik, aluminij, đubriva, električnu energiju i vodonik, koje se izvoze na teritoriju EU, trebaju podnijeti izvještaje o emisijama stakleničkih plinova tokom prelaznog perioda (period od 2024. do 2026.). Od 2026. godine, kada počne puna faza implementacije CBAM-a, primjenjivaće se porez na ovr proizvode porijeklom iz zemalja koje nisu članice EU a koje su navedene u CBAM-u, kako bi se poboljšalo uključivanje strožijih GHG politika u zemljama koje nisu članice EU, odnosno iznivelirala konkurentnost, povećanjem troškova na takav uvoz, u poređenju sa proizvođačima koji dolaze iz zemalja koje podliježu striktnoj politici zaštite životne sredine.